Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) donio je danas prvostepenu presudu kojom je Vojislava Šešelja oslobodio optužbi po svih devet tačaka optužnice za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Vojvodini u Srbiji od marta 1991. do septembra 1993. godine, javlja Anadolu Agency.
Većina članova Pretresnog vijeća MKSJ zaključila je kako Haško tužilaštvo nije dokazalo postojanje udruženog zločinačkog poduhvata (UZP). Zaključeno je i kako Šešelj nije kriv za krivična djela progona, deportacije, mučenja, bezobzirnog razaranja i pljačkanja javne i privatne imovine i uništavanja i oštećenja vjerskih i obrazovnih objekata.
Sudsko vijeće je zaključilo kako, iako je Srpska radikalna stranka, čiji je Šešelj bio predsjednik, vršila regrutovanje dobrovoljaca, “šešeljevaca”, koji su upućivani na pojedina ratišta u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, oni su na terenu uključivani u jedinice JNA, vojske Jugoslavije i VRS, a da im Šešelj nije bio hijerarhijski nadređen i nije njima komandovao.
Vijeće je navelo kako je Šešelj “imao određeni moralni autoritet nad dobrovoljcima…”, ali da mu oni “nisu bili potčinjeni kad su učestvovali u vojnim operacijama”. S tim u vezi Vijeće je navelo svjedočenje vojnog vještaka koji je “detaljno objasnio da su jugoslovenski ustav i zakoni predvidjeli mogućnost proglašenja neposredne ratne opasnosti… kad se vojska mogla osloniti na dobrovoljce kako bi pojačala oružane snage”.
Predsjedavajući Vijeća Jean-Claude Antonetti, čitajući presudu, naveo je kako je projekat “velike Srbije”, koji je zagovarao Šešelj, bio a priori politički, a ne kriminalni cilj.
“Nije sporno da je Šešelj bio vođen političkom strašću da se stvori ‘velika Srbija'”, navodi se u presudi i dodaje kako nije dokazano da je slanje dobrovoljaca bio dio zločinačkog cilja, nego da “postoji razumna mogućnost da je svrha slanja bila zaštita Srba”, dodavši kako se u isto vrijeme vršilo naoružavanje muslimanskih i hrvatskih jedinica.
Vijeće je zaključilo kako tužilaštvo nije dokazalo kako su događaji u selu Hrtkovci u Vojvodini bili dio rasprostranjenog i sistematskog napada.
Zaključeno je i kako tužilaštvo nije dokazalo da je civilno nesrpsko stanovništvo bilo izloženo rasprostranjenom sistematskom napadu u Vukovaru, Zvorniku, širem području Sarajeva, u Mostaru i Nevesinju.
“Dokazi pokazuju da je postojao oružani sukob između protivničkih vojnih snaga koji su obuhvatali civilne elemente… Međutim, tužilac nije dokazao da su civili bili na masovnoj meti iako nisu učestvovali u borbama”, zaključilo je Pretresno vijeće.
Vijeće je saopćilo kako nije moglo zaključiti kako je Šešeljev govor u Malom Zvorniku koji se navodi u optužnici Haškog tužilaštva, bio poziv na etničko čišćenje nesrba u Bosni.
“Dokazi Tužilaštva nisu dovoljni da se isključi mogućnost da je Šešelj tim pozivom prije sudjelovao u ratnom naporu tako što je ohrabrivao srpske snage”.
Zaključeno je i da su riječi upotrijebljene u govoru u Hrtkovcima predstavljale “jasan poziv na protjerivanje Hrvata iz tog mjesta”, ali je većina u Vijeću “ocijenila da Tužilaštvo nije dokazalo da je taj govor doveo do odlaska Hrvata ili kampanje progona koju navodi Tužilaštvo”.
Šešelj je prvi haški optuženik koji nije prisustvovao izricanju presude MKSJ. On je u novembru 2014. pušten na privremenu slobodu zbog pogoršanja zdravstvenog stanja, a izricanje presude pratio je iz Beograda.
Šešelj se u haškom pritvoru nalazio od 2003, a suđenje mu je trajalo od 2006. do 2012. odine. Tokom suđenja branio se sam.
RSS